Grah je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki koja je stigla iz Amerike u Europu u 16. stoljeću zajedno s krumpirom i kukuruzom. Razlikujemo mladi i suhi grah. Mladi grah je dostupan nekoliko mjeseci godišnje, dok je suhi uvijek.
Grah posjeduje iznimnu energetsku vrijednost te sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline. Pored toga sadrži lecitin te minerale dušik, kalij, kalcij, željezo, fosfor, magnezij, cink i natrij. Predstavlja odličan izvor bjelančevina a za razliku od drugih izvora grah ima malo masti, te ne sadrži one zasićene kao ni kolesterol.
Odličan je izvor dijetalnih vlakana koja doprinose osjećaju sitosti održavajući nivo šećera u krvi stabilnim. Od vitamina odličan je izvor folne kiseline, tiamina, piridoksina (B6), vitamina K, riboflavina (B2), pantotenske kiseline i niacina (B3).
Može se reći da je grah superhrana, s obzirom na to da grah sadržava u jednom vlakna, proteine i antioksidante. Snižava kolesterol, regulira šećer u krvi i proizvodnju inzulina s obzirom na nizak glikemijski indeks i složene ugljikohidrate koji se polako probavljaju, dobar je za zdravlje probavnog trakta i štiti od raka, a pogotovo onog debelog crijeva.
Obzirom da sve vrste graha od kojih mnoge možete naći i u našem podneblju poput zelenčeka, trešnjevca, crvenog, bijelog i crnog graha sadrže vrlo malo masnoća i kalorija, preporučljivo ga je jesti čim više, a osobito se preporučuje dijabetičarima te ostalima koji žele regulirati tjelesnu težinu.
Grah dokazano smanjuje i rizik od srčanih bolesti zbog prirodno niskog udjela masnoće, izostanka zasićenih masnoća i trans-masti i to do čak 82 posto. Folna kiselina se isto tako nalazi u grahu, a iznimno je važna za trudnice te povoljno utječe i na mentalno zdravlje zbog vitamina tiamina koji sudjeluje u proizvodnji energije i sintezi acetilkolina, neurotransmitera za pamćenje.
Preporučavamo slijedeće blogove: